Stručni nadzor pri novogradnji i obnovi
Što je stručni nadzor
Stručni nadzor stručni je postupak kojim se provjerava odvija li se građenje u skladu s nacrtima, propisima i normama.
Provodi se u više faza građenja – od pripreme gradilišta do završnog pregleda objekta – i ključan je za kvalitetnu, sigurnu i trajnu izvedbu projekta.
U prvoj fazi pregledava se lokacija građenja i provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za početak radova.
Slijedi praćenje izvedbe građevinskih radova, provjera usklađenosti s nacrtima i propisima te pregled rezultata mjerenja i ispitivanja građevinskih elemenata.
U završnoj fazi obavlja se završni pregled objekta i provjerava usklađenost izvedenih radova s dokumentacijom.
Nadzor pomaže investitoru da pravodobno uoči i riješi odstupanja od dokumentacije i propisa. Opseg suradnje mora uzeti u obzir obvezne zadaće i potrebna stručna područja; dodatno savjetovanje i koordinaciju definiramo u ponudi.
Kako se odvija stručni nadzor
Nadzor nad građevinskim radovima počinje već prije početka građenja, kada nadzornik pregledava projektnu dokumentaciju i ugovor o građenju između investitora i izvođača.
Tijekom građenja nadzor se provodi redovito – obilaskom gradilišta, provjerom kvalitete upotrijebljenih materijala i nadzorom nad poštovanjem rokova.
Zadaće nadzornika su:
-
praćenje procesa građenja,
-
provjera usklađenosti izvedbe s nacrtima i propisima,
-
vođenje zapisnika o utvrđenim pogreškama,
-
usklađivanje između naručitelja, projektanta i izvođača,
-
provjera izvedenih količina i obračuna u okviru dogovorene zadaće.
Stručni nadzornik mora se brinuti za stalnu komunikaciju s investitorom, obavještavati ga o napretku radova i upozoravati na moguće nepravilnosti ili kašnjenja.
Opseg nadzora i povezane stručne zadaće
Pri građenju treba razlikovati stručni nadzor od povezanih stručnih zadaća te odrediti njihov opseg, izvršitelje i odgovornosti:
-
stručni nadzor nad usklađenošću izvedbe s dozvolom, projektnom dokumentacijom i propisima,
-
laboratorijska ispitivanja, na primjer ispitivanja betona, čelika ili izolacijskih materijala,
-
sigurnost i zdravlje na radu – zadaće izvođača, poslodavaca i koordinatora kada je on propisan,
-
praćenje utjecaja na okoliš – zadaće za upravljanje utjecajima građenja na okoliš.
Već izvedene radove možemo provjeriti i naknadno dogovorenim stručnim pregledom i potrebnim ispitivanjima.
Laboratorijske, sigurnosne i okolišne zadaće nisu automatski uključene u stručni nadzor.
Stručni nadzor i sigurnost na gradilištu
Stručni nadzor pridonosi sigurnosti objekta provjerom izvedbe i rješavanjem nepravilnosti.
Ne zamjenjuje obveze izvođača i poslodavaca za siguran rad ni zadaće koordinatora za sigurnost i zdravlje na radu kada je on propisan.
Ako se kršenja iz drugog stavka 77. članka GZ-1 unatoč upozorenju nastave ili njihove posljedice ne budu pravodobno otklonjene, voditelj nadzora mora naložiti obustavu građenja i prijaviti kršenja nadležnom inspektoru.
Svrha pravodobnog djelovanja je sprječavanje nastavka neusklađenog građenja i njegovih posljedica.
Odgovornosti u vezi sa zaštitom okoliša treba odrediti u skladu s propisima i podjelom zadaća među sudionicima. Pritom treba razmotriti i buku, prašinu i postupanje s otpadom.
Održiva gradnja i odgovoran nadzor
Suvremeni stručni nadzor nije usmjeren samo na tehničku kvalitetu, nego i na održivi aspekt građenja.
To znači nadzor nad uporabom ekološki prihvatljivih materijala, racionalnom potrošnjom energije i vode te pravilnim postupanjem s građevinskim otpadom.
Održiva gradnja donosi dugoročne koristi:
-
niže troškove energije i održavanja,
-
manji utjecaj na okoliš,
-
višu tržišnu vrijednost objekta,
-
bolje uvjete stanovanja za korisnike.
Stručni nadzor u Ljubljani i diljem Slovenije tako pridonosi tomu da objekti budu ne samo kvalitetni nego i održivi.
Što je dobro znati?
Stručni nadzor postupak je u okviru kojeg se obavlja nadzor nad građevinskim radovima; riječ je o stručnom praćenju izvedbe procesa građenja od iskolčenja objekta do ishođenja uporabne dozvole. To u pravilu uključuje nadzor nad građevinskim radovima, pregled kvalitete materijala i odgovarajućih građevinskih nacrta ili specifikacija te provjeru usklađenosti građenja s propisima.
Nadzornik je pravna ili fizička osoba koja ispunjava propisane uvjete za nadzor nad građenjem i osigurava odgovarajuće ovlaštene stručnjake za pojedina područja. Za vođenje nadzora određuje ovlaštenog stručnjaka s odgovarajućim ovlaštenjem koji za njega obavlja stručne zadaće u propisanom obliku. Odgovarajuća ovlaštenja treba provjeriti u imenicima nadležnih komora, kao što su IZS i ZAPS.
Nadzornik mora ispunjavati zahtjeve u pogledu neovisnosti o izvođaču. Stručnjak koji obavlja nadzor na istom objektu ne smije istodobno obavljati zadaće izvođača. Pojedinosti su objašnjene na državnom portalu SPOT.
Stručni nadzor pomaže provjeriti kvalitetu izvedbe, usklađenost s nacrtima i važećim zahtjevima te pravodobno riješiti utvrđene nepravilnosti. Nadzornik u okviru svojih zadaća prati radove, pregledava dokaze o ugrađenim proizvodima, vodi odnosno provjerava potrebne zapise i sudjeluje u dokumentaciji za dovršetak građenja.
Nadzornik ne izdaje građevinske dozvole za pojedine faze. Građevinsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo. Zadaće nadzornika, projektanta, izvođača i drugih sudionika treba jasno razgraničiti i uskladiti prema projektu.
Obveza imenovanja nadzornika ovisi o složenosti objekta i vrsti građenja. Za konkretan projekt treba provjeriti važeći Zakon o gradnji (GZ-1) i povezane propise, uključujući uvjete u pogledu osposobljenosti, ovlaštenja i neovisnosti nadzornika. Opća tvrdnja da je nadzor obvezan pri svim radovima bez iznimke nije točna.
Investitor treba prije početka građenja razjasniti potrebu za nadzorom, njegov opseg i uključene struke. Dodatne informacije nalaze se na portalu SPOT.
Voditelj nadzora mora obustaviti građenje ako se kršenja iz drugog stavka 77. članka GZ-1 unatoč upozorenju nastave ili ako pogreške nastale zbog tih kršenja nisu pravodobno otklonjene. U tim slučajevima mora i prijaviti kršenja nadležnom inspektoru.
Ako voditelj nadzora tijekom građenja utvrdi da se građenje izvodi bez građevinske dozvole, da nije prijavljen početak građenja, da postoji neusklađenost koja prelazi zakonom dopuštena odstupanja, da postoji neusklađenost s građevinskim propisima ili da ugrađeni građevinski i drugi proizvodi, instalacije, tehnološki uređaji i oprema te provedeni postupci nisu dokazani odgovarajućim dokumentima i da izvođač ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, o tome odmah obavještava investitora i izvođača te nalaze i prijedloge kako stanje ispraviti upisuje u građevinski dnevnik.
Dopuštena manja odstupanja uređuje 79. članak Zakona o gradnji (GZ-1). Uvijek treba provjeriti sve zakonske uvjete, ne samo dimenzije. Među uvjetima su:
- usklađenost objekta i građevinske čestice s odgovarajućim prostornim aktom ili uvjetima lokacijske provjere;
- da objekt i građevinska čestica ne zadiru u druga zemljišta osim dopuštenih;
- usklađenost s propisima iz područja davatelja mišljenja;
- ispunjavanje bitnih i drugih propisanih zahtjeva;
- osigurana minimalna komunalna opremljenost kada je bila uvjet za dozvolu;
- nepromijenjena klasifikacija i razvrstavanje objekta.
Za zgrade i druge skupine objekata iz drugog stavka 79. članka, uz navedene iznimke i uz ispunjenje svih uvjeta, pojedine vanjske mjere mogu se povećati za najviše 0,5 m ili smanjiti, objekt se može vodoravno pomaknuti za najviše 1,0 m, a nulta kota promijeniti za najviše 1,0 m. Za potporne zidove, ograde i druge građevinske inženjerske objekte vrijede posebna ograničenja. Te tri granice zato nije dopušteno primjenjivati kao jedinstveno pravilo za svaki objekt.
Odstupanja moraju biti odgovarajuće prikazana u PZI. Ako se odrede tijekom građenja, prije izvedbe moraju ih potvrditi voditelj projektiranja i voditelj nadzora upisom u građevinski dnevnik. Treba provjeriti i potrebu za izmijenjenom dokumentacijom, novim mišljenjem i suglasnostima. Detaljnije: službeno pojašnjenje o dopuštenim odstupanjima.
Za uporabu objekta za koji je propisana građevinska dozvola potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu, osim za nezahtjevni objekt. Kod drugih zahvata treba provjeriti zahtijeva li se uporabna dozvola. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor mora podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od primitka obavijesti izvođača ili nadzornika da je građenje završeno. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilaže se projektna dokumentacija izvedenih radova s označenim odstupanjima od dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole i projektne dokumentacije za izvedbu građenja, čiji je sastavni dio i potpisana izjava projektanta i voditelja projektiranja projekta izvedenih radova te nadzornika i voditelja nadzora da su radovi izvedeni u skladu s izdanom građevinskom dozvolom.
Stručni nadzor XPLAN: Ljubljana i središnja Slovenija
Xplan, d.o.o., ima sjedište u Ljubljani. Kod novogradnji, rekonstrukcija i sanacija s investitorom pregledavamo raspoloživu dokumentaciju, fazu projekta i potrebe za nadzorom. Zadaću preuzimamo kada je možemo izvesti s odgovarajućim ovlaštenim stručnjacima za vrstu objekta i zahvata.
Prije sklapanja ugovora provjeravamo uloge sudionika i uvjete neovisnosti. Način izvješćivanja, potrebne obilaske i dodatne usluge jasno definiramo u ponudi. Za investitore koji projekt prate iz inozemstva posebno je važno da način obavještavanja bude dogovoren unaprijed.
Više o stručnoj pozadini nalazi se na stranici O nama. Predstavite nam objekt, raspoložive podloge i planirani ili stvarni početak radova.
Želite li ponudu za stručni nadzor?
Ispunite kontaktni obrazac u nastavku i pošaljite nam osnovne informacije o svojem projektu.
Naši stručnjaci kontaktirat će vas i pripremiti ponudu prilagođenu vašim potrebama.
